O Belanu…
Izvan okvira
Krenimo od krilatice ‘misli globalno, djeluj lokalno’, što je meni uvijek bio primaran motiv. I stvari su se s vremenom same po sebi prirodno nametnule i posložile. Riječ je naprosto o sredini u kojoj sam odrastao…
Ne samo ja već i moji prijatelji i kolege. Bio sam tu, izložen zvuku morskih valova, promatrajući lelujanje palmi, sa okusom soli u ustima.
Vjerujem da je tokom stoljeća i genetika ‘domorodaca’ u koje i sam spadam mutirala zahvaljujući tim uvjetima, dajući nam tu sposobnost superiornog osjećaja za melodiju. Ako svemu tome dodamo izloženost i onim drugim valovima, radijskim, na čijim su krijestama u Dalmaciju naplavljene na stotine predivnih pjesama iz San Rema onog doba ali i oštrom proboju anglosaksonske glazbe putem vinila na koju također nisam bio imun – dapače! – te naravno uz muzikalnost odnosno talent koji mi je podaren rođenjem, mislim da je rezultat sasvim logičan.
Iz knjige Zlatka Galla “Splitska dica: od zidića do vječnosti” (izdanje: Croatia Records)
Početak
Splićanin, kantautor, rođen 2.2.1962. godine, elektroničar po struci, trenutačno živi u Rijeci. Frontmen nekadašnjeg popularnog splitskog sastava Đavoli s kojima je u kratkom roku postigao veliki uspjeh na području bivše države Jugoslavije te ostavio cijeli niz hitova kao što su „Pričaj mi o ljubavi”, „Stojin na kantunu”, „Bambina“, „Dani ljubavi”, „Ja volim je”, „Ostani uz mene”, „Dugo toplo ljeto” i drugi.
Poslije Đavola
Nakon raspada Đavola 1991. g., 1992. godine seli u Zagreb te 1995. i u Rijeku gdje nastavlja s uspješnom solo karijerom i održava kvalitetan stvaralački kontinuitet tako da je i tijekom 90-ih objavio niz uspješnih pjesama kao što su „Sunčan dan”, „Vino noći”, „Rock galama”, „Dotakni me usnama”, „Ponoćna zvona”, „Ivona” i mnoge druge.
Svoju solo karijeru obogaćuje suradnjom s riječkim bendom Fiumens s kojima od 1997. do danas kontinuirano nastupa.
Utjecaji
Njegova glazba nastaje pod direktnim utjecajem The Beatlesa, odnosno britanskog i američkog pop-rocka 60-ih godina, zatim zvuka izvornog rock’n’rolla 50-ih kao i dalmatinskih etno melodija i talijanskog belcanta, odnosno kancone, ali mu nije nepoznato ni koketiranje s drugim stilovima kao što su reggae, ska, latino i ostali.
Belanovski pop
Njegovi hitovi, pogotovo oni s početka novog tisućljeća, kao što su „Galeb”, „Rijeka snova”, „Divojka sa juga” i „Srce od leda” svoju privlačnost temelje na retro zvuku Belanovog crvenog Gretscha (gitara, op.a.), vokalnom višeglasju i temama o ljubavi, nostalgiji te Mediteranu, stvarajući tako jedinstveni domaći mediteranski mainstream izričaj koji su mnogi s pravom prozvali „belanovskim popom” te ga time sasvim sigurno uvrstili u sam vrh ljestvice najprestižnijih autora i izvođača koji su se pojavili posljednja tri desetljeća na ovim prostorima.
