Kažu da se najbolje stvari dogode onda kad ih ne očekujete. Sasvim sigurno to je slučaj i s novim mjuziklom pod nazivom ‘Bambina’ koji će na najbolji način vratiti nas u 80-te godine prošlog stoljeća.
Autorica teksta je Ana Tonković Dolenčić, redatelj Krešo Dolenčić, dramaturg je Jasen Boko a scenografkinja Dinka Jeričević.

PRENESENO: Slobodna Dalmacija, 13.11.2019.
Autor: Mirela Goreta
Foto Arhiva/ Ranko Šuvar, Feđa Klarić/ Hanza Media
URL: Poveznica na članak

Splićani, sjećate li se Pajde, kolportera Ante, fakina Joze 13-ice? ‘Bambina’ Nene Belana oživljava atmosferu 80-ih, možda i sebe prepoznate u nekom od likova

Ovaj mjuzikl smatram krunom svoje karijere i ostvarenjem vlastitog sna – kaže nam Neno Belan, potpisnik glazbe nostalgičnoga džuboks mjuzikla “Bambina”, koji će publiku, uz glazbu splitskih Đavola i nekolicine njegovih songova kasnijeg datuma, vratiti u Split osamdesetih godina prošloga stoljeća.

Splitsko Hrvatsko narodno kazalište najavilo je premijeru mjuzikla 14. veljače, a tim predvođen autoricom teksta Anom Tonković Dolenčić i redateljem Krešom Dolenčićem (dramaturg je Jasen Boko, scenografkinja Dinka Jeričević), uz vođu nekadašnjih Đavola, prionuo je poslu koji će na svojim leđima iznijeti sva tri ansambla splitskog teatra. Kako se i kada “zakuhala” priča oko džuboks mjuzikla “Bambina” otkrio nam je Belan, počašćen i presretan zbog njegove realizacije zahvaljujući inicijativi bračnog para Dolenčić i “zdušnoj podršci intendanta Srećka Šestana koji je prepoznao ovaj projekt i njegovu vrijednost”.

– Priča oko “Bambine” počela se “zakuhavati” početkom ove godine, kada se dogodio taj sudbonosni poziv redatelja Krešimira Dolenčića, koji mi je prišapnuo svoju ideju o namjeri da se radi jedan “splitski” mjuzikl. Njegov format u tom momentu nije bio još do kraja definiran, pa mi se odmah u glavi povezao s mojom idejom, starom više desetljeća, o izradi džuboks mjuzikla koji bi bio temeljen na mojim, već postojećim autorskim pjesmama. Kreši se ta ideja jako dopala, a također i njegovoj supruzi Ani, koja se ponudila raditi tekst i priča se počela kotrljati.

Jeste li asistirali autorici teksta u kreiranju priče u čijemu je središtu splitski škver. Jeste li joj približili Split iz 80-ih kako bi tekst bio što autentičniji?

– Ne, njezina je to originalna ideja. Moja prvobitna zamisao je bila da to bude Split 60-ih godina, navezano na stil glazbe koju sam stvarao nekada, međutim nakon dugotrajnih vijećanja i razgovora, uvjerili su me da je zgodnije ispričati priču o Splitu 80-ih, a ta priča itekako ima smisla, jer je to upravo razdoblje kad sam počeo stvarati tu glazbu. Uostalom, dobar dio songova bit će upravo autentičan, iz tog doba. Naravno da sam im, s obzirom na to da sam i živio i itekako osjetio Split 80-ih, bio “pri ruci” oko kreiranja detalja, ali tu su još i mnogi drugi dragi ljudi, poznanici i prijatelji, koji nam pomažu.

Koje će se sve vaše skladbe naći u mjuziklu? Najavili ste dobar dio hitova iz 80-ih, ali i one nastale kasnijih godina.

– Tekst se još polira, pa su određene izmjene još moguće, ali kako za sada stoje stvari, 17 songova je u igri. Neke od onih nastalih upravo u 80-ima, koje će dati taj potreban štih tog doba, su “Bambina”, “Pričaj mi o ljubavi”, “Stojim na kantunu”, “Dok tebe ljubim”, “Dugo toplo ljeto”, “Ja volim je” itd., pa do onih pjesama nastalih u kasnijem razdoblju mog stvaralaštva, ali koje fenomenalno podcrtavaju emociju određenih situacija, scena, koje će se događati u predstavi. To su, recimo, “Zar više nema nas”, “Ulicama grada”, “Kasno je za nas”, “Divojka sa juga”, “Galeb”…

Tko su likovi, protagonisti ondašnje scene grada Splita, koje će autorica teksta, naznačeno je, izvući iz kolektivnog sjećanja?

– Likovi su uglavnom fiktivni, ali na neki način vrlo živi i stvarni i pripadaju upravo Splitu 80-ih i njegovu specifičnom mediteranskom koloritu tog doba. U fokusu su dva mlada lika, mladić iz radničke obitelji s Ravnih njiva, novopečeni inženjer brodogradnje i djevojka iz “finije” obitelji s Meja, maturantica jezične gimnazije. Slijedi ih čitava paleta likova kao što su škverani, direktor brodogradilišta, njegova tajnica, predsjednica Radničkog savjeta, partijski sekretar, predsjednik sindikata, Šveđanin špijun osiguravajuće kompanije, susjede s Ravnih njiva, brat glavnog protagonista, majka glavne protagonistice, ali i otac također, baba stara partizanka…

Svi oni osiguravaju autentičnu, urnebesnu atmosferu Splita 80-ih. Također ćemo pokušati oživjeti i neke stvarne likove onoga doba, koji su nam svima ostali u kolektivnom sjećanju poput Pajde, kolportera Ante, fakina Joze 13-ice…. No, tekst se još uvijek dorađuje i polira.

Tko tumači glavne uloge? Podjela je navodno već obavljena… Tko će zaigrati u sporednim?

– Podjela je obavljena, ali još nije verificirana potpisom intendanta i do tog momenta nisam ovlašten izlaziti u javnost s listom jer su izmjene još moguće. U svakom slučaju, oslanjamo se na ljude koji žive, rade ili studiraju u gradu Splitu.

Pjesme ćete na predstavama osobno izvoditi uz pratnju svojega benda i orkestra, u novim aranžmanima Olje Dešića. Hoćete li možda u nekom trenutku zaiskriti i u glumačkoj ulozi?

– Za glazbenu izvedbu uživo osobno ću biti zadužen, naravno zajedno sa svojim bendom Fiumens, pojačani i saksofonistom Jakšom Kriletićem Jordesom, ali i članovima orkestra HNK Split (gudači, brassovi, perkusije…), koji će dati potrebnu glazbenu nadgradnju našem izvornom zvuku, a sve opet u službi predstave i atmosfere scene. Olja, inače moj kolega iz benda, bit će zadužen za raspisivanje novih aranžmana za orkestar gdje god to bude potrebno, a negdje ćemo se držati izvornog zvuka koji te pjesme imaju, jer je upravo taj zvuk i bio inspiracija za koncept predstave. E sad, hoću li i ja možda u nekom trenutku zaiskriti i u glumačkoj ulozi, vidjet ćemo u hodu.

Mjuzikl je u splitskom HNK-u posljednji put postavljen prije 36 godina, upravo u 80-ima? Predviđate li “Bambini” dug vijek trajanja?

– Što se tiče bilo kakvih predviđanja, to nije nikad zahvalno i možda ipak ne bih ulazio u to. Ali intuicija mi se osmjehuje i šapuće mi lijepe stvari.

Katapult u mladost

– Kao što, primjerice, “Splitski akvarel”, u kojem sam i sâm nastupao, prenosi današnjoj publici duh Splita onoga doba između dva svjetska rata, tako želimo da joj “Bambina” prenese i dočara duh 80-ih. S tim da smo, za razliku od “Akvarela”, moja generacija i oni nešto stariji i osobno proživjeli te godine, pa će nas ovaj mjuzikl na ta dva sata direktno katapultirati u mladost, a mlađoj publici, našoj djeci, dočarati atmosferu grada u kojemu smo živjeli i odrastali. Naravno poanta svega je Ljubav – Ljubav s velikim početnim slovom, koja je iznad svih mogućih društvenih, političkih, socijalnih ili bilo kakvih drugih sukoba.

Mjesto radnje – splitski škver

Mjesto radnje je splitski škver gdje se za grčkog brodovlasnika gradi tanker imena “Bambina”. Gradnja je povjerena mladom, neiskusnom i naivnom inženjeru, a direktor i njegovi suradnici izabrali su ga za vođenje projekta računajući kako će njime moći manipulirati i tako prikriti svoje malverzacije.
U “Bambini” se isprepliću tri ljubavne priče, te klasni i ideološki sukobi, sve ono što je obilježilo te godine, od čega je, nažalost, dosta toga preživjelo i danas, kazala je autorica teksta. Priča ima sretan kraj…
“Bambina isplovljava, svi se problemi razriješe i ono što se u stvarnosti možda ne može dogoditi, dogodit će se u kazalištu”, kazala je Ana Tonković Dolenčić.

Iz media